Danas sve više ljudi radi 50, 60, pa i 70 sati nedjeljno, pretvarajući svoje kancelarije u drugi dom.
Naši šefovi misle da ćemo, što duže radimo, obaviti više zadataka. Nauka kaže da je to netačno i da se najveća efikasnosti postiže kada ljudi rade četiri dana nedjeljno, a tri dana odmaraju.
Brojni eksperimenti koje je sproveo K. Anders Erikson, jedan od najvećih stručnjaka za psihologiju rada, pokazali su da ljudi mogu samo 4 ili 5 sati dnevno da obavljaju produktivan rad.
Nakon što njihove performanse dostignu najviši nivo, učinak postaje sve manji i ljudi na poslu postaju sve nezadovoljniji.
– Ako gurate ljude da rade duže od vremena tokom kojeg mogu da se maksimalno koncentrišu, vjerovatno ćete kod njih izazvati javljanje loših navika. Što je još gore, te loše navike bi mogle da dovedu do toga da se prošire i na period kada su ljudi inače produktivni – rekao je Erikson.
Menadžeri koji su skratili radnu nedjelju zaposlenima na četiri dana dobili su zauzvrat bolji učinak radnika, njihovo veće lično i profesionalno zadovoljstvo, kao i smanjeni broj radnika koji su odlazili iz firme.
Rajan Karson, izvršni direktor kompanije “Treehouse” uveo je radnu nedjelju od 32 sata još 2006. godine. Od tada su njegovi zaposleni postali mnogo srećniji i produktivniji. Prema njegovim riječima, kompanija je danas veoma uspješna, njen godišnji prihod se mjeri milionima dolara i zaposleni su zadovoljni.
Sličnu priču ima i “Reusser Design”, kompanija za razvoj internet softvera. Oni su prešli na sistem od četiri radna dana nedjeljno 2013. godine.
Rezultati ovih istraživanja i eksperimenata pokazuju da čak i mala preraspodela radnog vremena može imati ogromne koristi i za radnike i za kompanije.
U sred finansijske krize 2008. godine bivši guverner Jute Džon Hantsmen je implementirao plan da reorganizuje radnu nedjelju. Skoro 75 odsto državnih radnika je prešlo na četvorodnevnu radnu nedjelju ali je radilo 10 sati dnevno. Ovo rješenje ne samo da je smanjilo troškove grijanja, klime i struje u zgradama, već je doveo do rasta morala kod radnika. Ljudi su uživali u dodatnom slobodnom danu i bili su dodatno zadovoljni promjenom, jer nisu putovali do posla i natrag usred saobraćajnog špica.
U Koloradu je kao eksperiment uvedena četvorodnevna školska nedelja za đake osnovnih škola. Kako se ispostavilo, učenici koji su išli četiri dana u školu imali su za 6 do 12 odsto bolje rezultate na testiranju od đaka koji su u školu išli pet dana nedjeljno.
“Mislim da je ideja da će djeca biti potpuno koncentrisana tokom svih časova u nedjelji nerazumna”, rekao je Erikson.
Blic.rs