More

    Na današnji dan rođen je Sveti Vasilije Ostroški

    Sveti Vasilije Ostroški , poznat i kao Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, je episkop zahumski i pravoslavni svetitelj.

    Rođen je kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjići, Popovo polje, nadomak Trebinja u Hercegovini od majke Ane-Anastasije i oca Petra Jovanovića, po predanju 28. decembra 1610. godine, u bogobojažljivoj porodici hercegovačkih težaka.

    U strahu od danka u krvi, roditelji su Stojana već u dvanaestoj godini poslali u skroviti manastir Zavalu, u kojem je već tada igumanovao njegov stric, iguman Serafim. Tamo se je učio crkvenoj pismenosti. Posle nekoliko godina, Stojan prelazi u trebinjski manastir Tvrdoš, gdje nakon pohađanja manastirske škole, najzad prima i monaški postrig i sveštenički čin, postavši paroh popovopoljski.

    Pogoršanje prilika u manastiru, naročito zbog unijatskih pritisaka iz Dubrovačke nadbiskupije i samovolje turskih vlasti i želja za dubljim podvigom odvode ga kao arhimandrita u Pećku Patrijaršiju i, po blagoslovu patrijarha Pajsija Janjevca, dalje na Svetu Goru, a zatim u Vlašku i Rusiju. Otuda se vraća sa darovima tamošnjih vladara stradalnom narodu u Hercegovini.

    Godine 1638. arhimandrit Vasilije je rukopoložen u Peći odlukom Svetog sinoda za mitropolita hercegovačkog, sa obnovljenom svetosavskom titulom – mitropolit Zahumski. Kasnije će dodati i titulu i Skenderijski.

    Njegov život bio je u stalnoj opasnosti od Turaka. Bio je proganjan i klevetan i od militantnih rimokatoličkih misionara i prelata. Bio je svrgavan sa mitropolitskog prijestola u Trebinju od strane lažnog episkopa unijate Savatija 1641. godine. Izlagan je bahatostima plemenskih knezova i neposlušnih uskočkih četovođa. Ipak, stizao je gdje god su ga vodili zadaci njegove arhiepiskopske službe, od Mostara, Trebinja, Bileće i Herceg Novog do Pljevalja, Morače, Onogošta i Bjelopavlića.

    Kao arhijerej živeo je u manastiru Tvrdoš i odatle utvrđivao u pravoslavlju svoje vjernike, čuvajući ih od turskih svireposti i latinskog lukavstva. Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog gdje je nastavio svoj strogi podvižnički život.

    Umro je 1671. godine. Njegove mošti i njegov grob čuvaju se u manastiru u Ostrogu do današnjeg dana. U njihovu moć iscjeljenja i utjehe vjeruju podjednako i hrišćani i muslimani. U Ostrogu se svake godine na Trojičine dane održava veliki Narodni sabor. Manastir Svetog Vasilija Ostroškog mu je posvećen.

    Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Vasilija Ostroškog 12. maja, po gregorijanskom kalendaru (29. aprila, po julijanskom).

     

    Pročitajte i ovo

    28,102FanovaLajkuj
    2,885PratilacaZaprati
    4PretplatnikaPretplatite se

    Povezani članci