“logo”/

Boris Zvicer, advokat, predavač na Fakultetu pravnih nauka i specijalista za građansko pravo, za Objektiv Crna Gora ovaj put objašnjava u kojim slučajevima je testament koji sastavite ništavan.

Svako lice koje je sposobno za rasuđivanje i ima navršenih 15 godina života, u crnogorskom pravu  posjeduje  aktivnu testamentarnu sposobnost, odnosno ima  pravo da uredi pravne posljedice svoje smrti, odnosno da sastavi testament. Da bi testament bio punovažan, pored aktivne testamentarne sposobnosti koju mora da posjeduje , ovaj pravni posao mora biti sačinjen u propisanoj formi – zakon predviđa osam različitih formi, odnosno oblika, u kojima testator može raspolagati svojom zaostavštinom.

Međutim, ponekad, i pored toga što su ovi, formalni uslovi punovažnosti  ispunjeni, testament može biti ništav i kao takav da ne proizvodi pravna dejstva. Riječ je o sadržini testamenta, odnosno o tome da testator, iz neznanja, može u teszament unijeti određene zabranjene odredbe, koje su kao takve – ništave i mogu dovesti do ništavosti kompletnog zavještanja.

Jedna od takvih  zabranjenih odredbi u testamentu jeste fideikomisarna supstitucija – odredba kojom se se određuje nasljednik svome nasljedniku ili legataru.  . Primjer za ovu odredbu je sljedeći: ‘’Moj sin je moj nasljednik, a kad on umre njegov nasljednik će biti njegova sestra.’’ Ovako odredba u našem Zakon o nasljeđivanju je izričito zabranjena i ukoliko bi bila unijeta u testament – bila bi ništava.  S druge strane, dozvoljena (punovažna) bi bila sljedeća odredba: ‘’Moj sin će biti moj nasljednik, ali ako on umre prije mene – moj nasljednik će biti moja kćerka.’’

Zavještalac može pravna dejstva testamenta vezivati za određene uslove. Uslov, u pravnom smislu, jeste neka buduća i neizvjesna okolnost. Dakle, punovažna je odredba u testamentu koja glasi: ‘’Moj sin će biti moj nasljednik, ako završi fakultet.’’ Nekada, međutim, zavještalac može u testamenu postaviti nedozvoljeni uslov. Nedozvoljeni uslov je onaj  koji je u suprotnosti s  prinudnim propisima, javnim poretkom i dobrim obicajima.

Tako, na primjer, nedozvoljeni uslov bi bio ovaj: ‘’Moja kćerka će biti moj nasljednik, ako se razvede od sadašnjeg muža.’’  Ili  ‘’Moja sin će biti moj nasljednik, ali pod uslovom da promijeni  vjeru’’  Ovakvi uslovi su nedozvoljeni, jer su u suprotnosti sa prinudnim propisima – pravo na razvod braka, u prvom slučaju, ili pravo na slobodu vjeroispovijesti, u drugom slučaju, jesu lična prava i slobode i niko ne može biti prinuđen, ili uslovljen da se u tom domenu ponaša protivno svojoj volji.

NNedozvoljeni uslovi u testamentu se smatraju nepostojećim, što znači, da bi lica iz navedenih primjera postali nasljednici, bez obzira na navedene uslove, odn.  primijenila bi se pravna fikcija kao da uslov nije ni naveden. Sudska praksa u Crnoj Gori zabilježila je nekoliko vrlo zanimljivih primjera nedozvoljenih uslova u testamentu.

Takođe, zabranjene  su odredbe testamenta kojima se ostavlja nešto sudiji, notaru i diplomatsko- konzularnom predstavniku koji je testament sačinio, ili svjedocima pri njegovom sačinjenju, kao i precima, potomcima, braći i sestrama i  supružnicima ovih lica.

Pošto je testament dobročin pravni posao, motivi zavještaoca uvijek utiču na njegovu punovažnost. Ako se zavještalac rukovodio nedozvoljenim pobudama,odn. motivima,  testament će biti ništav. O nedozvoljenim motivima govorimo onda kada su ti motivi u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim moralom i običajima društva – odnosno kada je cilj zavještaoca da na nedozvoljen način utiče na nasljednika ili njegovo ponašanje.

Na primjer – ako zavještalac napiše u testamentu – Sve ostavljam sinu, jer je moja kćerka žensko, a žena ne treba ništa da naslijedi’’, takođe bi riječ bila o nedozvoljenom motivu odn. o diskriminatorskom postupanju, koje je suprotno prinudnim propisima, pa bi ovakva odreba bila ništava.

Koje su pravne posljedice unošenja zabranjenih odredbi u testamentu?  Zavisno od njihovog značaja za sami testament – ako su te odredbe bile odlučujuće (ili jedine), cijeli testament će biti apsolutno ništav. Međutim, ako ostatak testamenta može da opstane bez zabranjenih odrebi, t.j ako one nisu bile odlučujuća pobuda zavještaoca da testament sačini, onda će samo one biti ništave, a ostatak testamenta će opstati, odn. uzeće se kao da ove odredbe nisu ni unešene u testament.

KOMENTARIŠI

Molimo upišite Vaš komentar
Molimo unesite Vaše ime