Sinjajevina je prostrana crnogorska planina koja leži između kanjona Tare, Šaranaca, Jezera drobnjačkih, rijeke Tušine i strana Gornje Morače i Pčinje. Prostire se na dužini od 35 do 40 km, široka je od 10 do 15 km.
Nadovezujući se na visoravan Durmitora i protežući se od Žabljaka prema jugoistoku, oivičena sa sjeveroistočne strane kanjonom Tare, a sa jugozapadne strane kanjonom Morače, sa dva najveća i najimpozantnija crnogorska riječna kanjona, proteže se sve do kolašinskih i mojkovačkih udolina, na suprotnoj strani. Na sjeverozapadnoj strani su kanjoni Tušinje i Bukovice, koji planinu oivičavaju sa te strane.
Sinjajevina je uz to u centralnom dijelu najvrletnijeg planinskog područja Crne Gore, okružena planinskim masivima gdje su lednička i tektonska dejstva bila odlučujuća i dramatična. Mada, jedan dio Sinjajevine, u koji se sa jugoistoka iz pravca Kolašina uvlači i zasijeca dugačka dolina Donjeg i Gornjeg Lipova, kroz koju teče Plašnica kao pritoka Tare, okružen je impresivnim vrhovima i visokim stenovitim liticama.
Najviši vrhovi Sinjajevine su: Babji Zub (2277 m), Vranova Glava (2215 m), Jablanov Vrh (2203 m), Gradište (2174 m), Sto (2172 m), Savina greda (2101 m)…
Pretpostavlja se da su preko površi Sinjajevine nekada tekle rijeke, o čemu govori ogroman broj suvih dolina, njihova razgranatost irazličitost. Dakle, fluvijalna erozija, nekada očigledno vrlo razvijena,ostavila je svoje tragove – fosilne riječne doline kroz koje sada ne protiču riječni tokovi.
S površinom pašnjaka od 120.000 ha, na kojem se može napasati stotine hiljada ovaca, Sinjajevina spada među pašnjačko-stočarske planine. Bezvodnost na velikom dijelu visoravni, doprinijela je fami o surovim uslovima na goloj Sinjajevini.
Međutim, vjekovnim stočarenjem stvorena je široka mreža planinskih staza, dok su mnoge staze do centralnog dijela planine danas pretvorene u asfaltne puteve, pa je današnja planinarska posjeta sa skoro svake strane Sinjajevini značajno olakšana.
Prostrana površina planine Sinjajevine, oivičena veličanstvenim kanjonom rijeke Tare i ukrašena Zabojskim jezerom, sa odličnim terenima za skijaške nordijske discipline, prestavlja bogom dani predio za razvoj planinskog turizma. Odlikuje se sa jednostavnošću prirodnih oblika i dobrim potencijalnim mogućnostima za pojedine zimske sportove, ljetnju rekreaciju i planinarenje.
Izvori: Priroda sjevera Crne Gore, Montenegro travel, Mićo Baltić, Visokogorci Crne Gore , Šaranci pleme