“logo”/

Korupcija i dalje predstavlja problem u Crnoj Gori, tu su i ozbiljni nedostaci u pravosuđu, a ne postoje garancije da će postupak pred pravosudnim organima biti pravičan.

To piše u izvještaju za Crnu Goru međunarodne organizacije Fridom haus (Freedom house) za 2020. godinu.

To je napredak za jedan poen u odnosu na godinu ranije, kako je tada saopšteno, “zahvaljujući transferu političke moći nakon izbora”.

U posljednjem izvještaju, koji prati tu ocjenu, podsjeća se da je opoziciona koalicija došla na vlast krajem 2020, nakon izbora održanih u avgustu, čime su okončane tri decenije vladavine Demokratske partije socijalista (DPS).

Krajem 2020, nova administracija je i dalje radila na podizanju efikasnosti rada i ispunjavanju međunarodnih standarda kad je u pitanju transparentnost, ali je i reagovala na kritike civilnog društva i političkih protivnika, što je nagovještavalo pomak u odnosu na prethodnu administraciju. Korupcija i dalje predstavlja problem u Crnoj Gori, tu su i ozbiljni nedostaci u pravosuđu, a ne postoje garancije da će postupak pred pravosudnim organima biti pravičan”, navodi se u izvještaju.

Fridom haus navodi da se opozicija uoči parlamentarnih izbora organizovala u tri frakcije, ali da nijesu napadali jedni druge.

Analitičari su usku pobjedu opozicije pripisali upravo ovoj strategiji… U decembru su poslanici glasali za novu Vladu, na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem, koji je potvrdio članstvo zemlje u NATO i zalaganje za ulazak u Evropsku uniju (EU). Međutim, kao Vlada nestranačkih stručnjaka, zapravo je de fakto manjinska koju podržava ideološki heterogena parlamentarna većina, čineći je ranjivom u trenutku kada njen rad ozbiljno počinje“, piše  u izvještaju.

Navodi se da su se protesti protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti nastavili tokom 2020, te da ih je mnogo građana podržalo.

„…Što je izazvalo i gnijev predsjednika Mila Đukanovića, koji ih je okarakterisao kao prijetnju po državu. Protesti su povremeno bili narušeni i policijskim nasiljem nad građanima. Krajem decembra, u pomalo ubrzanom postupku, nova parlamentarna većina usvojila je propis, u kome nema spornih djelova prethodnog zakona“, stoji u izvještaju.

Iz Fridom hausa podsjećaju i na to da se Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), osnovano u martu radi kontrole epidemije koronavirusa, suočilo sa kritikama da je “zaobilazilo parlament u donošenju hitnih odluka, ali i zbog nedostatka nezavisnih stručnjaka u tom tijelu”.

Predvođen istaknutim članovima DPS, NKT se dodatno suočio sa optužbama za pristrasnost, uključujući i njihovu izjavu u julu da su lideri opozicionog Demokratskog fronta (DF) u zemlju unosili kovid-19, svojim posjetama susjednoj Srbiji. U decembru je NKT raspušten i osnovana su nova tijela koja će koordinirati borbu protiv koronavirusa“, stoji u izvještaju.

Fridom haus notira i to da je DPS ostao pojedinačno najjača partija i na izborima 2020, te da su zauzeli 30 od 81 mjesta u Skupštini Crne Gore, ali nijesu uspjeli da obezbijede većinu sa tradicionalnim koalicionim partnerima.

Sa tijesnom većinom i 41 poslaničkim mjestom, novi vladajući savez čine tri koalicije: Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo“, navodi u izvještaju i konstatuje da je izlaznost građana na posljednjim parlamentarnim izborimabila velika – 76,64 odsto.

Napominju u da su međunarodne organizacije koje su pratile izborni proces primijetile „veliku polarizaciju u vezi sa pitanjima koja uključuju pripadnost crkvi i nacionalnom identitetu“.

Takođe su notirali da su izbori na neki način kršili odredbe Ustava, uključujući i to što datum održavanja nikada nije usklađen sa drugim zakonskim obavezama, da su pandemijska ograničenja kretanja i okupljanja ometala aktivnosti kampanje, da je nekoliko poslanika uhapšeno ili optuženo za različita krivična djela, a da im prethodno nije ukinut imunitet. Granica između vladajućih partija i države ponovo je bila zamagljena tokom kampanje, dodatno, jer su DPS i njihovi koalicioni partneri stekli neprimjerenu prednost široko rasprostranjenom zloupotrebom državnih resursa, utičući tako na princip jednakih mogućnosti u kampanji“, stoji u izvještaju.

Ipak, navodi se, posmatrači i drugi analitičari zaključili su da su izbori sprovedeni u sigurnijoj, urednijoj i transparentnijoj atmosferi.

Ipak, Fridom haus upozorava na to da ako su birači uglavnom slobodni da izraze svoj politički izbor, korupcija podstiče lojalnost DPS-u, koji je bio na vlasti skoro tri decenije.

Smatra se da su mnogi članovi DPS-a povezani sa organizovanim kriminalom, što je rezultiralo mogućnostima za ilegalni pritisak na birače i kandidate. I radnici u javnom sektoru i zaposleni u privatnom sektoru koji rade u kompanijama koje su povezane sa državom, već dugo se suočavaju sa pritiskom da glasaju za bivšu vladajuću stranku“, stoji u izvještaju.

Upozorava se i na to da su žene nedovoljno zastupljenje na rukovodećim položajima u politici.

U izvještaju se konstatuje da je Đukanović decenijama imao ogromnu vlast tokom mandata na funkcijama premijera i predsjednika, ali za vrijeme dok nije bio u Vladi, već predsjednik DPS-a.

Parlament je nakon predsjedničkih izbora u aprilu 2018. godine donio novi zakon koji je proširio ovlašćenja predsjednika…“, stoji u izvještaju.

U Fridom hausu opominju da crnogorski parlament ima ograničene kapacitete za vršenje svojih nadzornih funkcija.

I godinama je funkcionisao kao gumeni pečat za zakone koje je predložila vlada predvođena DPS-om. Bojkot opozicije od 2016. do 2020. dodatno je umanjio moć zakonodavne vlasti da kontroliše rad prlamenta. Međutim, od izbora 2020. poslanici rade na obnavljanju parlamentarnih ovlašćenja i nadzornih sposobnosti“.

Fridom haus upozorava i na to da su korupcija i kronizam i dalje su široko rasprostranjeni.

Skromni napori vlasti da se pozabave problemom, dijelom su podstaknuti zahtevima za pristupanje EU, ali nijesu dali značajne rezultate. Nova Agencija za sprečavanje korupcije započela je rad 2016, ali su izvještaji Evropske komisije o napretku neprekidno dovodili u pitanje integritet, vjerodostojnost, nepristrasnost, nezavisnost, odgovornost i određivanje prioriteta Agencije. Izvještaj za 2020. godinu karakteriše njihov institucionalni kapacitet kao slab, dajući ograničene rezultate u ključnim oblastima. U tom izvještaju se izražava zabrinutost zbog rasprostranjenosti korupcije na visokom nivou u Vladi i sveukupnog nedostatka nezavisnosti različitih javnih institucija. Visoki zvaničnici umiješani u korupcijske šeme rijetko se suočavaju sa krivičnim gonjenjem. Organizacije civilnog društva i nezavisni mediji pružaju određenu odgovornost izvještavanjem o korupciji na viokom nivou“, navodi Fridom haus.

U dijelu koji se tiče slobode izražavanja i medija, navodi se da „u Crnoj Gori djeluju razni nezavisni mediji, a izvještavanje u medijima ima tendenciju da bude stranačko i borbeno“.

Vlada DPS-a uskratila je državnim institucijama i preduzećima mogućnost oglašavanja u nezavisnim medijima, a Javni servis i dalje je pod strogom kontrolom te partije. Novinari se autocenzurišu kako bi izbjegli prijetnje, politički pritisak, tužbe za klevetu ili gubitak posla. Novinari koji izvještavaju o korupciji i organizovanom kriminalu rizikuju da budu meta napada. Neki od najistaknutijih fizičkih napada na istraživačke novinare, poput Olivere Lakić (2018) i Vladimira Otaševića (2019), ostaju neriješeni. Suprotno tome, istraživački novinar Jovo Martinović proglašen je krivim za učešće u trgovini drogom, uprkos protestima crnogorskih novinara i međunarodnih organizacija i jasan je dokaz da je tajno radio na istraživačkoj priči u vrijeme svojih navodnih zločina“, stoji u izvještaju. Fridom haus navodi i da je nekoliko primjera tokom 2020. skrenulo je pažnju na pitanje zastrašivanja novinara. U martu su dvoje novinara RTCG bili disciplinski gonjeni zbog kritičkh komentara o dokumentarnom filmu RTCG, a koje su postavili na svoje privatne naloge na društvenim mrežama. Ranije je nekoliko novinara privedeno zbog optužbi za izazivanje panike i nereda u vezi sa odvojenim izvještavanjem o eksploziji i protestima. Prema posljednjem izveštaju EK, bilo je nekoliko slučajeva novinara od kojih su nadležni tražili da otkriju svoje izvore. Tokom perioda kampanje u avgustu, EK je zabilježila anonimno uznemiravanje novinara koji kritikuju DPS, očigledno kao koordinirana akcija na onlajn portalu, koji je napravljen upravo u tu svrhu“, stoji u izvještaju.

U izvještaju se navodi da su se, iako većina nevladinih organizacija djeluje bez prevelikog miješanja u kreiranje politika, one koje istražuju korupciju ili su kritikovale bivšu vladu DPS-a, suočile su se s pritiskom.

Tokom svoje predsjedničke kampanje 2018, Đukanović je dao niz zapaljivih izjava usmjerenih na civilno društvo, rekavši u televizijskom nastupu da su neke nevladine organizacije i članovi medija spremni da unište Vladu u potrazi za stranim donacijama. Đukanović je 2020. optužio nevladin sektor (i nezavisne medije) da su odgovorni za „lošu sliku Crne Gore u međunarodnoj zajednici“.

Krivokapićeva vlada, koja je preuzela vlast krajem 2020. godine, saopštila je da je civilno društvo strateški partner u sveobuhvatnim reformama.

Fridom haus podsjeća se da Ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti, ali da su „posljednjih godina Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici bili predmet diskriminacije i govora mržnje, a DPS je sveštenstvo okarakterisao kao neprijatelje države“.

Podsjeća i na to da su krajem decembra 2019, počeli protesti protiv tada usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Usvojen je nakon teških skupštinskih zasijedanja, na kojima je, između ostalog, bilo i hapšenja opozicionih poslanika. Nezadovoljstvo vjerske zajednice SPC – najveće konfesionalne grupe u Crnoj Gori – na kraju je dovelo do talasa velikih mirnih protesta protiv zakona, koje je organizovala SPC. Predsjednik Đukanović okarakterisao je demonstracije kao ‘ludački pokret’ i tvrdio da učesnici nijesu bili protiv spornog zakona, već protiv crnogorske državnosti i nezavisnosti. Ipak, protesti su navodno bili najveći u istoriji Crne Gore, a u određenim trenucima navodno je čak petina stanovništva protestovala na ulicama širom zemlje“, stoji u izvještaju Fridom hausa.

Navodi se i da pokušaji dijaloga između Vlade i crkve nijesu urodili plodom, sve do kraja decembra 2020. godine, kada je usvojen novi zakon. U izvještaju se konstatuje i da su akademske slobode zagarantovane zakonom. „Međutim, 2017, rektorku Univerziteta Crne Gore, koji je imenovana 2014. i donijela niz reformi, tadašnja Vlada je smijenila, kršeći time autonomiju ustanove.

U martu 2020, Vrhovni sud je potvrdio prethodnu presudu Višeg suda u Podgorici da je smjena bila nezakonita. Generalno, univerzitetski profesori i istraživači i dalje su ne učestvuju u kritičkim raspravama o sociopolitičkoj situaciji u zemlji, jer se mogu suočiti sa posljedicama.

Fridom haus upozorava na to da se napori za jačanje nezavisnosti pravosuđa nastavljaju.

Iako je pravosuđe i dalje podložno pritisku vlasti, a sudska korupcija i dalje predstavlja problem. Postoje ozbiljni nedostaci u transparentnosti, otvorenosti, profesionalnosti i odgovornosti pravosudnog sistema. U julu 2020, ministar pravde DPS-a pozvao je predsjednika Vrhovnog suda i predsjednike osnovnih sudova koji su bili na funkcijama duže od dva mandata da podnesu ostavke, što su oni odbili“, podsjeća se u izvještaju.

Ističe se i da su 2019. „procurili tajni audio zapisi i zvanični dokumenti u vezi sa navodnom umijepanosti Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice u poslove podmićivanja i korupcije“.

Ta pitanja nijesu riješena tokom 2020. Odgovornost za gonjenje i dalje je pod čvrstim rukama DPS-a, a selektivna pravda ostaje osnovni problem“, navoddi se u izvještaju.

Ističe se da su postupci pred pravosudnim dugotrajni i često birokratski, posebno kada su u pitanju privredni postupci.

Policija često drži osumnjičene u dugom pritvoru, dok istražuju slučajeve. Sudovi se slabo finansiraju i često su preopterećeni“, stoji u izvještaju.

Fridom haus navodi i primjer lidera DF-a Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su optuženi za planiranje pokušaja državnog udara 2016.

Proglašeni su krivim u maju 2019. i osuđeni su na po pet godina zatvora. Pravni postupci oko suđenja bili su haotični, nekoliko svjedoka je odustalo od svjedočenja, a mnogi detalji navodne zavjere ostali su zamagljeni i nakon okončanja suđenja. Opozicija je dugotrajni proces osudila kao pokušaj DPS-a da ojača svoj dominantni politički položaj…“, konstatuje Fridom haus.

Pripadnici romskih, aškalijskih, egipćanskih i drugih etničkih manjinskih grupa, kao i LGBT ljudi, suočavaju se sa diskriminacijom.

Žene u Crnoj Gori imaju zakonsko pravo na jednaku platu za jednak rad, ali patrijarhalni stavovi često ograničavaju nivo njihovih plata, kao i mogućnosti obrazovanja.

Fridom haus upozorava i na to da državni sektor dominira velikim dijelom crnogorske ekonomije.

A klijentelizam, kao i korupcija, predstavljaju prepreke za normalno poslovanje. Ministar održivog razvoja i turizma podnio je ostavku u novembru 2019, nakon što je procurio video snimak na kojem se vidi kako dva inspektora iz Ministarstva traže mito od lokalnog biznismena“, stoji u izvještaju.

Ističe se i da je većina radnika, zaposlenih u privatnom sektoru, i dalje su nezaštićena od eksploatacije i samovoljnih odluka svojih poslodavaca.