“logo”/

Nova skupštinska većina priprema inicijativu za izmjenu tužilačkih zakona kako bi sa ključnih pozicija smijenila tužioci koji nijesu spremni da se istinski uhvate u koštac sa organizovanim kriminalom i visokom korupcijom, ali i one za koje smatra da su politički zloupotrijebljeni tokom mandata prethodne DPS vlasti, saznaju “Vijesti”.

To se prije svega odnosi na tužioce Specijalnog državnog tužilaštva, koji su krivično gonili lidere Demokratskog fronta u slučajevima koje je dio javnosti ocijenio politički motivisanim. Jedan od njih je i Milan Knežević, koji je ranije najavio predloge izmjena zakona o tužilaštvu.

On je za medije rekao da je neophodan set zakona iz oblasti pravosuđa kako bi se razriješila ozbiljna kriza u pravosuđu i “pokidali kraci kriminalnih hobotnica koje su povazane sa crnogorskim pravosuđem”.

Vanredna sjednica Skupštine na kojoj bi se predlozi izmjena i dopuna zakona o Državnom tužilaštvi i o Specijalnom tužilaštvu mogle naći na dnevnom redu planirana je za 18. februar.

To, ipak, nije konačna odluka, jer su u toku konsultacije među poslaničkim klubovima vladajuće većine oko sadržaja predloga,kao i sa predstavnicima Vlade, u čujem su resoru zakoni. Sem pravosuđa, očekuje se da među predlozima budu i iz socijalne politike i o radu, reklo je više sagovornika.

Ideja vladajućeg saveza je da se u Zakonu o državnom tužilaštvu promjene odredbe koje se tiču Tužilačkog savjeta u pravcu da tužioci ne mogu imati većinu za donošenje odluka. TS trenutno ima 11 članova, od čega šestoro tužilaca, četiri ugledna pravnika i predstavnika Ministarstva pravde.

Kada je u pitanju Zakon o SDT, poslanici smatraju da nadležnosti i procedure rada specijalnih tužilaca treba detaljno da se urede. Zbog kontroverznih predmeta, uglavnom nepravosnažnih, za koje poslanici i dio javnosti vjeruju da su bili u službi DPS-a, poput “državnog udara”, pranja para, ali i hapšenja poslanika zbog odbijanja da svjedoče, postoje i ideje da se promjeni naziv tog Tužilaštva, rekao je jedan od izvora.

Parlamentarna većina je još u fazi dogovora, ali, kako kažu izvori “Vijesti”, sigurno je da će se na dnevnom redu naći zakoni iz oblasti pravosuđa “kako bi zajednički riješili goruće probleme i odblokirali rad u sudstvu i tužilaštvu i oslobodili zarobljene institucije”.

Vanredno zasjedanje saziva se na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje trećine od ukupnog broja poslanika.

U Vrhovnom državnom tužilaštvu je v. d. stanje više od godinu jer je vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću istekao mandat a njegov nasljednik još nije izabran. Stanković bi za dva mjeseca trebalo da ide u penziju, a mijenja ga tužilac iz Vrhovnog tužilaštva ako se ne izabere novi VDT. To je malo verovatno jer vladajuća koalicija ne može da obezbijedi 49 poslanika u arlamentu, ali može da izmjeni odredbe zakona o Državnom tužilaštvu na osnovu kojih bi neki niži i “podoban” tužilac mogao da preuzme Vrhovno tužiilaštvo.

U skupštinskoj proceduri je više predloga, među kojima i predlog za imenovanje direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića, smjena predsjednika Državne izborne komisije Alekse Ivanovića, promjena članova pojedinih parlamentarnih odbora, vladini predlozi zakona.

Osim iz oblasti pravosuđa, na dnevnom redu vanrednog zasjedanja mogli bi da se nađu i zakoni iz oblasti rada, kako bi se, između ostalog, olakšalao zapošljavanje stručnog kadra u državnoj upravi, kao i iz oblasti socijale, najvjerovatnije izmjena zakona kako bi se vratio dječji dodatak za svu djecu do navršenih 15 godina.

Iz vladajuće većine kažu da će se ostala važna zakonska rješenja, kao što je zakon o lustraciji, vjerovatno naći na redovom zasjedanju Skupštine koje počinje 1. marta.

IZVOR: VIJESTI