More

    RAZVODITE SE – OVAKO dijelite IMOVINU!

    Boris Zvicer, advokat, predavač na Fakultetu pravnih nauka i specijalista za građansko pravo, za Objektiv ovog puta objašnjava kako podijeliti imovinu u slučaju razvoda.

    Zaključenje braka ”aktivira” primjenu ”specijalnih” pravnih normi u pogledu imovinskih odnosa između supružnika. Naime, od trenutka zaključenja braka i zasnivanja zajednice života, između supružnika stvara se režim tzv. zajedničke imovine, kojeg odlikuju brojne pravne specifičnosti.

    U ovom članku, pokušaćemo da objasnimo ključne elemente imovinskopravnih odnosa u braku – šta je to zajednička, a šta posebna imovina supružnika, te koji su praktični aspekti tih pojmova.

    Prvo da vidimo šta je zajednička imovina supružnika, a šta posebna imovina?

    Zajednička imovina supružnika je imovina koja je stečena radom supružnika.

    Sve što je stečeno radom(zarada, obavljanje bilo koje  djelatnosti koja donosi novac ili druge plodove) jeste zajednička imovina oba supružnika. Irelevantno je da li je u pitanju rad samo jednog supružnika ili oba: na primjer, samo je jedan supružnik zaposlen – njegova plata je zajednička imovina oba supružnika, bez obzira što drugi supružnik ne radi.

    Drugi primjer: supružnik koji radi, od zarade je kupio stan: stan je zajednička imovina oba supružnika bez obzira što drugi nije uložio novac u tu kupovinu.

    Posebna imovina svakog supružnika je ona koju je on stekao na bilo koji način prije nego što je zaključio brak, ili koju je stekao u braku ali ne radom, već besteretno- poklonom ili naslijeđem.

    Šta ako prodavac proda nekretninu više puta – različitim licima?

    Evo primjera: osoba je prije zaključenja braka imala ušteđevinu od 5000 eura, auto i stan. Nakon što zaključi brak, to je njena posebna imovina, ne zajednička. Takođe, osoba u toku trajanja braka dobije na poklon ili nasljeđivanjem  stan, novac, auto i slično – ti pokloni, odnosno naslijeđena imovina  predstavlja posebnu imovinu supružnika, jer, kao što smo vidjeli, posebnu imovinu čini ona imovina koja nije stečena radom, već poklonom ili nasljeđivanjem.

    Šta ako dobijete OTKAZ?

    U posebnu imovinu supružnika spadaju i prihodi iz njegove posebne imovine, koji nisu stečeni radom. Na primjer: iznos od 5000 eura koji je supružnik imao prije nego što je brak zaključio(njegova, dakle posebna imovina) deponuje banci:  kamata koju će dobiti  jeste takođe njegova posebna imovina.

    Međutim, pihodi iz posebne imovine supružnika koji su stečeni radom, jesu zajednička imovina oba supružnika!

    Kako naplatiti ALIMENTACIJU?

    Evo primjera i za to: stan koji je supružnik naslijedio u toku trajanja braka (dakle, njegova posebna imovina), supružnik adaptira u stomatološku ordinaciju ili advokatsku kancelariju i u njemu počne sa obavljanjem stomatološke ili advokatske prakse:  prihodi koje taj ”stan” daje, jesu zajednička imovina oba supružnika, bez obzira što je stan u režimu posebne imovine samo jednog supružnika, jer je taj prihod stečen radom.

    Bitno je naglasiti: pojam rada, tj. imovine koja je stečena radom, ne treba ograničavati samo na radni odnos, tj. na zaposlenje. Naime, sudska praksa pojam rada tumači dosta široko: pa tako u jednom slučaju stipendija za naučno istraživanje koju je jedan supružnik dobio, sud je tretirao kao zajedničku imovinu. U drugom slučaju, jedno odlikovanje koje je lice dobilo zbog obavljanja vojne dužnosti, sud je takođe tretirao kao zajedničku imovinu oba supružnika. Zašto je to tako? Argument suda je sljedeći, a to je i intencija zakonodavca: drugi supružnik je u velikoj mjeri doprinio, odnosno omogućio ovom  supružniku da – kao što je ovdje slučaj napreduje u karijeri, odnosno da se bavi naukom, na način što je preuzeo na sebe većinu tekućih poslova bračne zajednice, brigu o djeci i slično.

    Važno je napomenuti i sledeće: režim zajedničke imovine supružnika prestaje ne samo kada prak formalno prestane (npr razvodom), već kada bračna zajednica i faktički prestane. Na primjer, supružnici dugi niz godina efektivno nemaju zajednicu života, razdvojeni su, sve vrijeme su samostalno sticali i otuđivali ekonomska dobra – iako su formalno i dalje u braku, ovdje sudska praksa pokazuje tendenciju da imovinu koju su ovakvi supružnici stekli, bez obzira na postojanje braka, tretira kao posebnu imovinu.

    Napomenuti je i da se pomenuta pravila o režimu zajedničke i posebne imovine supružnika primijenjuju i na imovinu stečenu u vanbračnoj zajednici, ali samo ako je ona trajala duže vrijeme. Pitanje dužine trajanja ove zajednice je faktičko pitanje i suda procijenjuje u skladu sa okolnostima konkretnom slučaja. Ukoliko se svi i uslovi koji se tiču vanbračne zajednice ispune, vanbračni supružnik ima pravo na udio u zajedničkoj imovini, identično kao da je riječ o bračnoj tekovini.

    Supružnik ima pravo i za vrijeme trajanja braka, kao i nakon njegovog prestanka, da zahtjeva utvđenje svog udijela u zajedničkoj imovini. Ovdje je ključno nekoliko stvari. Prvo, pretpostavlja se da su udjeli oba supružnika jednaki (dakle, po jednu polovinu). Drugo, supružnik koji smatra da je njego udio u zajedničkoj imovini veći od navedene pretpostavke, ima pravo da istu činjenicu dokazuje. Bitno je istaći da samo ulaganje novca u zajedničku kuću ili stan ili drugu imovinu, ne znači bezuslovno da je udio supružnika od čijeg rada je taj novac ulagan veći od udjela drugog supružnika. Od posebne je važnosti i zalaganje supružnika oko kućnih poslova,brige oko domaćinstva, oko vaspitavanja i odgajanja djece i slićno, tako da ‘’čisti’’ ekonomski aspekt u sticanju imovine, nije dovoljan da bi se dokazao veći udio u odnosu na zakonsku pretpostavku.

    Kao što sigurno možete zaključiti , svaka pojedinačna situacija čiji je predmet pitanje imovinskih odnosa u braku  zahtjeva posebnu i detaljnu analizu, jer su navedena pitanja krajne pravno specifična i višeslojna.

    U  nekom od narednih člannaka bavićemo se još nekim aspektima iz ove značajne pravne oblasti.

    Pročitajte i ovo

    28,102FanovaLajkuj
    2,885PratilacaZaprati
    4PretplatnikaPretplatite se

    Povezani članci